Nakon puno istraživanja, evo i moj mali doprinos ovom portalu - zaključak, koji izvorno potječe iz jednog od mojih, nedavno napisanih, seminarskih radova. Literatura za isti je bila oskudna, ali trud se na kraju isplatio! :)
Bogat književni opus svjedoči visokoj razini gastronomske kulture u Hrvatskoj. Zabilježeni su podaci o, za europske pojmove, prehrani iz daleke prošlosti, kao recimo u Belostenčevu „Gazophylaciumu“, te u latinsko - kajkavskom rječniku iz 1740. koji je prethodio sličnom francuskom rječniku.
Pojedine su destinacije izgradile imidž upravo na gastronomiji, pa su pritom turizam i kulinarstvo jako povezani. Otoci grčkoga arhipelaga, talijanska Toscana i francuska Provansa, pa i Dalmacija, dobar dio svoje popularnosti zahvaljuju užitku u hrani kao bitnom dijelu cjelokupnoga identiteta.
Dalmatinsku kuhinju krasi mnoštvo podregionalnih varijacija, kao možda, jedan od razloga njezinoj velikoj popularnosti. Za ovu je kuhinju karakteristična zanimljiva razlika koja odjeljuje sjever i jug, i to kod rta Ploče kod Šibenske Rogoznice. Naime, sjeverno od te točke jela se pripravljaju uglavnom bez rajčica, a južno od nje pretežno s njima. Kulinarske se navike razlikuju od mjesta do mjesta, ali to veliko bogatstvo starih jela i navika sve više nestaje po utjecajem industrijalizacije prehrane.
U svom najužem smislu, dalmatinskim jelom moglo bi se smatrati samo ono jelo koje je pripremljeno na tradicionani način, i to namirnicama i začinima stvarno proizvedenima u Dalmaciji. Međutim, današnja dalmatinska kuhinja mora se ipak definirati šire, kao zbir jela pripremljenih na dalmatinski način, od namirnica i začina kakvi se proizvode u Dalmaciji.
Dalmatinska kuhinja, kao sklop mediteranske prehrane, ne predstavlja samo plan prehrane, već je to splet prehrambenih i životnih navika koje su tradicionalno uvriježene među stanovništvom dalmatinskog područja.
Tradicionalnu dalmatinsku, odnosno mediteransku prehranu karakterizira učestala konzumacija žitarica, voća, povrća, mahunarki i orašastih plodova, obilno korištenje maslinova ulja, umjerena konzumacija mliječnih proizvoda, ribe i crnog vina. Konzumacija mesa je ograničena.
Kuhinja dalmacije i otoka slijedi trend modernih prehrambenih normi. Lagano kuhanje hrane (uglavnom u vodi ili na žaru) i mnogo ribe, maslinovog ulja, povrća i samoniklih trava koje se mogu naći uz obalu je razlog zbog čega se ova kuhinja smatra veoma zdravom.
Kao posljedica težnje za diferencijacijom ugostiteljske usluge, u Dalmaciji raste broj restorana „s identitetom“, prepoznatljivih po odabiru jela i kvaliteti usluge. Neki od njih svoj jelovnik temelje pretežno na tradicionalnoj dalmatinskoj „spizi“, dok drugi, kroz proces osvježenja svojih jelovnika, inovativno pomiču granice nove dalmatinske kuhinje.
:(Još nema komentara