Rumunjska

Geografski položaj

Rumunjska je najveća država južnoistočne Europe. Graniči s Mađarskom, Srbijom, Ukrajinom, Moldavijom i Bugarskom. Najveća rumunjska rijeka je Dunav. Rumunjska se obala proteže dijelom Crnog mora, dok je najveće jezero Razelm ili Lacul Razim uz Crno jezero s površinom od oko 100 m².

Nizine, najplodniji dio Rumunjske predstavljaju njenu gospodarsku osnovu. Karpati, Transilvanijske Alpe i Bihor su 3 značajna gorska sustava s najvišim vrhom Moldoveanu (2544 m). Klima je u Rumunjskoj pretežno kontinentalna s toplim i vrućim ljetima i hladnim zimama.

Povijesni utjecaj

Naseljenost Rumunjske pratimo još iz kamenog doba. Tijekom povijesti prati je burno razdoblje ratova, okupacija i sukoba. Napadi Rimljana pa Huna, Avara, Slavena i Bugara, u 11. stoljeću djelomično okupirana od Mađara, do 1417. pod hrvatsko-ugarskom okupacijom, a u prvoj četvrtini 16. stoljeća pod Osmanskim carstvom (Vlaška). Autonomiju Rumunjska stječe tek 1856. g., a nezavisnost 1878. g. Sudjelovala je u balkanskim ratovima protiv Osmanskog carstva.

Slavu su stekli topljeni , - čiji proces izrade je sličan talijanskoj pa poznati - polutvrdi rumunjski sir.

U 1. svjetski rat je s početka ušla neutralna, a poslije na strani pobjedničke Antante, a u 2. svjetskom ratu je na strani Njemačke. 1947. g. ukinuta je monarhija i Rumunjska je postala Narodna Republika Rumunjska. 1965. g. na vlast dolazi Nicolae Ceauşescu, sve do revolucije 1989. g. kada je svrgnut komunistički režim. 1990. g. održani su prvi slobodni izbori u Rumuniji, a 1. siječnja 2007. godine Rumunjska je postala članicom Europske unije.

Karakteristike kuhinje

Rumunjska kuhinja je uz svoje izvorne osobine pod utjecajem geografskih susjeda, ponajviše srpske, mađarske i njemačke kuhinje. O važnosti prehrane za Rumunje govori i činjenica da se puno poslovica i izreka vrti oko prehrane i hrane. Primjerice "Peştele cel mai bun, tot porcul rămâne." - "Najbolja riba će uvijek biti svinjetina". U prilog i usprkos poslovici uz svinjetinu na rumunjskom stolu prevladava janjetina, govedina i riba.

Rumunjska nacionalna jela jesu:

• Mămăliga (palenta) zbog trenda etno kuhinje sve cjenjenije jelo, a ranije poznato kao sirotinjsko.
• Pörkölt - kuhano jelo nasličnije mađarskom gulašu, bez vode i uz "velikodušan" dodatak paprike.
• Ardei umpluţi - punjene paprike.
• Ciorbă - čorbe s povrćem i mesom.
• Rasol - od mesa, krumpira i vrsta povrća.
• Frigărui - nama poznatiji kao ražnjići.
• Kofta - mesne okruglice od svinjetine ili ovčjeg mesa i riže.
• Şniţel - bečki odrezak.
• Sarma.
• Ciorbă de burtă ili tripice.

Uz glavno jelo konzumiraju se i salate, a "najnacionalnija" je ona od patlidžana - salată de vinete. U popularnosti je slijede salată de cartofi, salată de macaroane, salată de ţelină, salată de sfeclă i druge.
Jedu se i bulgur s povrćem i jajima, mekinje, na kruh se maže zacuscă - povrtni namaz sličan ajvaru s patlidžanima ili kuhanim grahom.

Veličanstveni dvorci, srednjovjekovni gradovi, pješačke i planinarske rute, dio su turističkih atrakcija Rumunjske.

Posebne poglavlje je sir. Brânză je rumunjski naziv za sir. Slavu su stekli brânză de vaci (od kravljeg sira), topljeni brânză topită, urdă - čiji proces izrade je sličan talijanskoj riccoti pa poznati caşcaval - polutvrdi rumunjski sir, telemea - skupni naziv za fetu. Rumunji gaje duboke osjećaje prema siru.
Poslije obilatog i dobrog jela, zasladit će se već viđenim i uvijek dobrodošlim baklavama, halvom, krafnama (gogosi), cozonacom ili slatkim kruhom sličnom talijanskom panettoneu, orez cu lapte ili rižinim pudingom i tradicionalnim lapte de pasăre, turskom poslasticom rahat, palačinkama i drugim slasticama.

Piće

Najpopularnije rumunjsko bezalkoholno piće je socată ili sok od bazge.
Rumunjska je 9. svjetski proizvođač vina. Domaća rumunjska vina jesu Tamâioasă, Fetească, Grasă, a od neautohtonih vina prednjače: talijanski rizling, Cabernet sauvignon, Sauvignon blanc, Chardonnay, Merlot, Muscat ottonel i druga.
Gotovo cijela godišnja proizvodnja šljiva prerađuje se u alkoholno piće tuicu, nama poznatiju kao šljivovicu, što nije zanemarivo jer je Rumunjska drugi proizvođač šljiva u svijetu. Rumunjskom šljivovicom započinje se objed, a nije zanemarivo ni ispijanje piva.

Zanimljivosti

• Veličanstveni dvorci, srednjovjekovni gradovi, pješačke i planinarske rute, dio su turističkih atrakcija Rumunjske.
• Poiana Brasov i Sinaia skijaška su odredišta koja mame tijekom duge hladne rumunjske zime.
• Nešto više od 5000 medvjeda, 3500 vukova i cca 2000 lisica dio su divljeg života Rumunjske. Namjeravate li tumarati šumom, imajte to na umu!
• Must see: glavni grad Bukurešt (Bucureşti), Brasov okružen transilvanijskim brdima ili Dvorac Bran poznatiji kao Drakulin dvorac 30 km južnije od Brasova i brojna druga atraktivna mjesta.