Prehrana za dugovječnost

''Strašno je važno u životu doživjeti stotu...'', pomalo ironično pjeva jedan davni rokerski bend, no u mnogo je ljudi upravo ta potreba, bez ikakve ironije, vrlo naglašena i dali bi sve da požive dulje. Uostalom, na ljudskoj težnji za vječnim životom izrasli su mnogi mitovi (vampiri, ali i priče o jogijima koji žive po tisuću godina negdje u zabitima Indije), i religije koje na ovaj ili onaj način obećavaju vječni život.

Suvremeni se čovjek sa svojim strahom od smrtnosti bori na razne načine: terapijama vitamina, udisanjem čistoga kisika, ubrizgavanjem botoxa, no ima i onih koji su odavno shvatili da je u zdravom tijelu zdrav duh, pa se nastoje puno kretati, zdravo živjeti i zdravo jesti. Ovo potonje je nama najzanimljivije.

Postoji legenda o dugovječnosti ljudi na Kavkazu, koja se temelji na konzumaciji neizmjerno zdravog napitka - kefira.

Pravilna prehrana za dulji život

Možemo li pravilnom prehranom produljiti životni vijek? Istraživanja su pokazala da možemo, iako pravilna prehrana nije jedini čimbenik dugovječnosti. Kako procijeniti što je "pravilna" prehrana? Pravilno se hraniti znači otprilike zdravo se hraniti, dakle unositi namirnice koje nisu štetne po naš organizam. Osim toga, treba paziti na količinu hrane u odnosu na našu dob, stas, podneblje... U svim kulturama i podnebljima svi će se složiti kako fast food nije zdrava hrana. Sve to, dugoročno, deblja, krči žile, povisuje tlak. Također, svi će se složiti da je zdravo jesti mahunarke, povrće, kao i određeno voće.

Kada dođemo do teme mesa, mišljenja su radikalno podijeljena. Vegetarijanci, vegani i ljubitelji mesa već od 19. stoljeća, kada se vegetarijanstvo putem religije probilo na Zapad, vode oštre rasprave oko toga što je zdravo, prirodno, normalno, bez čega se može ili ne može. Jesti meso ili ne? Jesti samo neke vrste mesa (ribu, bijelo meso), jesti samo nusproizvode životinjskog porijekla (mlijeko, sir), kako to rade vegetarijanci, ili pak odustati apsolutno od svega što ima veze sa životinjama, kako to rade vegani?

Glavni argument u korist mesa uvijek je isti: ljudima su potrebne bjelančevine koje mogu dobiti jedino iz mesa. Osobito se trudnicama i djeci u razvoju savjetuje da nikako ne odustaju od prehrane kojom će dobiti bjelančevine. Najjači argument za to bio je vitamin B12, koji se može dobiti isključivo iz namirnica životinjskog porijekla, a nedostatak istog prouzročit će anemiju i osteoporozu. U međuvremenu, istraživanja su pokazala da se vitamin B12 nalazi i u voću (npr. jabukama, kruškama, nektarinama...), tako da se više ni veganima ne može ništa predbacivati.

Kada govorimo o zdravoj prehrani, prehrani za dugovječnost, najčešće se spominje upravo vegetarijanska prehrana. Zašto?

Možda zato što najviše sto i više godišnjaka možemo "zateći" u podneblju gdje se, svjesno ili nesvjesno, ljudi hrane na vegetarijanski način. Pođemo li od Hrvatske, najviše stogodišnjaka ili ljudi visoke životne dobi živi na našim otocima, gdje se hrane povrćem, sirom i ribom. Najkraći pak je životni vijek u Slavoniji, gdje je hrana pretežito masna, mesna, uz nedovoljno voća i povrća. Već je iz ovog primjera vidljivo koliko hrana utječe na dugovječnost.

Budimo konkretni

Što, dakle, konkretno jesti? Najbolja je hrana iz vlastitog, po mogućnosti organskog uzgoja, no ako ste gradski čovjek, kupujte više na tržnici, od ljudi sa sela, a ako kupujete u trgovinama, kupujte provjereno. Povrće je najvažnije: tikvice, patlidžani, rajčice i slično trebalo bi se na vašem stolu naći bar tri do četiri puta tjedno. Na našim stranicama možete potražiti recepte koji će ovo povrće učiniti još ukusnijim, a njegovu pripremu zabavnom.

Postoji stari običaj, povezan s religijom, da se petkom jede riba. Ako volite ribu, priuštite si je i češće od jednom tjedno. Obiđite ribarnice i pronađite svoje favorite. Odrasle bi osobe u načelu trebale više jesti bijelu ribu (npr. bakalar i oslić). I bijela i plava riba su bogate bjelančevinama i vitaminima, no za razliku od plave, bijela je siromašna mastima. Plava je bogata esencijalnim masnim kiselinama koje pogoduju razvoju mozga, pa se preporučuje djeci, ali i trudnicama.

Naše zdravlje stoji na nekoliko ključnih stupova: pravilna prehrana, kretanje, socijalizacija, pozitivan stav prema životu, ali i zdravi geni.

Ne izostavljajte mliječne proizvode jer oni sadrže važne bjelančevine, a voćem ćete doći do vitamina. Okušajte se i na novijim područjima, pa probajte ovčje mlijeko ili juhu miso. O zdravlju skrivenom u češnjaku spjevani su epovi (njegova ljekovita svojstva poznata su tisućama godina, pripisuju mu antibiotska i antikancerogena djelovanja), a zdravi su i poriluk, kupus i razno začinsko bilje.

Meso? Bolje je kuhano nego pečeno: što manje masti, to bolje. Neka vas vodi misao da je pretilost vaš teret na putovanju kroz život i da ćete se s manjim teretom lakše i dalje prošetati stazom svog života.

Regionalne osobitosti

Postoje i male tajne pojedinih regija. Ljudi na Sardiniji jedu povrće iz domaćeg uzgoja, ovčji sir, ribu i piju crno vino. Na Dalekom istoku jede se mnogo povrća i začinskog bilja, te tofu, soja i juha miso, namirnice koje su se do nas probile znatno kasnije. Postoji i legenda o dugovječnosti ljudi na Kavkazu, koja se temelji na konzumaciji neizmjerno zdravog napitka - kefira. Kako ne bismo sada predaleko otplovili, pogledajmo naše krajeve.

U dinarskom području se uz ovčji ili kozji sir vrlo često konzumira "čarobna" biljka - raštika (ili raščika). Vrlo je slična blitvi, no nešto tvrđih listova. Ljudi danas govore kako su se nekad hranili raštikom, kupusom, raznim travama i palentom jer su bili siromašni, a meso se jelo samo o svečanim prigodama. No, upravo su te starije, "siromašnije othranjene" generacije doživjele duboku starost, što nije slučajnost.

Osim probrati, hranu treba znati i konzumirati. Prejedanje nikako nije preporučljivo. Na Istoku starije generacije njeguju običaj da želudac napune tek 80 posto. Svima nama može pomoći i dijabetičarska dijeta, kojom se preporučuje više malih obroka dnevno, a ne jedno ozbiljno prejedanje navečer, nakon posla.

Ako jedete juhu s rezancima, meso nemojte jesti s kruhom ili krumpirom, već samo sa salatom. U svemu treba biti umjeren. Tako je i s alkoholom. Alkohol nikako nije dobar u velikim količinama, no čaša crnog vina dnevno može biti itekako zdrava.

Hrana je samo jedan aspekt dugovječnosti. Naše zdravlje stoji na nekoliko ključnih stupova. Pravilna prehrana je jedan, a tu su i kretanje, socijalizacija, pozitivan stav prema životu, ali i zdravi geni. Na ovo posljednje ne možemo utjecati, rodili smo se takvi kakvi jesmo, no na svoje zdravlje možemo. Sve je u našim rukama i sve ovisi o tome koliko nam je želja za dugovječnošću jaka.