Poznato je i da se slanina, odnosno masna hrana preporučuje kod dišnih oboljenja, što su znale i naše bake kada su nam kod poteškoća s disanjem preporučale "špek i češnjak".
Slanina je jedna od naših brojnih tradicionalnih namirnica za koju je već odavno uvriježeno mišljenje kako pripada tzv."nezdravoj" hrani te ju je poželjno izbjegavati. Iako se s nutricionističkog stajališta slaninu ne preporuča konzumirati učestalo i u velikim količinama, njezin profil hranjivih tvari je takav da može naći svoje mjesto na svakom tanjuru.
Istina je da su od svih makronutrijenata (proteini, masti, ugljikohidrati), u slanini masti najzastupljenije, međutim glavni udio masti čine mononezasićene masne kiseline (~44%) za koje je znanstveno dokazano da pozitivno djeluju na zdravlje srca. Za usporedbu, to je ista vrsta masnih kiselina zbog kojih se i maslinovo ulje preporučuje u prehrani.
Budući da je bogata mastima, slanina je i izvor vitamina topivih u mastima, posebice vitamina D, koji veliki broj ljudi često ima manjak u organizmu, a važan je za brojne funkcije u organizmu, pa i za metabolizam kalcija. Posebice je u razdoblju kada smo manje izloženi sunčevom zračenju, važno konzumirati hranu koja sadrži vitamin D.
Poznato je i da se slanina, odnosno masna hrana preporučuje kod dišnih oboljenja, što su znale i naše bake kada su nam kod bolova u prsima i poteškoća s disanjem preporučale "špek i češnjak". Pozadina leži u tome da se metabolizmom masti otpušta manje ugljičnog-dioksida u odnosu na metabolizam ugljikohidrata i proteina. Kod dišnih oboljenja, posebice onih težih, dišni put je manje prohodan i unos kisika je otežan pa samim time i izbacivanje ugljičnog dioksida. Iz tog se razloga smatra da prehrana bogata mastima (~55% ukupnog unosa) može olakšati simptome oboljelih jer manje opterećuje dišni sustav.
Osim na dišni i kardiovaskularni sustav, slanina sadrži i važnu hranjivu tvar za očuvanje kognitivnih funkcija. Kolin se u slanini nalazi u većim količinama, a on pomaže u poboljšanju pamćenja i inteligencije u svim razdobljima života.
Iako slanina sadrži brojne vrijedne hranjive tvari, ne smije se zaboraviti kako je i bogata kalorijama te posebice solju i stoga bi se trebala konzumirati umjereno. Svakako bi se trebala odabirati ona s većom vidljivom mesnom komponentom u odnosu na masnu, unutar obroka bi se količinu trebalo ograničiti na 2 reda (otprilike 30-45 g), a obrok upotpuniti raznovrsnim namirnicama.
:(Još nema komentara