Klice dolaze

Klice, sjemenke i mahunarke u fazi klijanja sve popularnije su u modernoj kuhinji zbog iznimnih hranjivih vrijednosti.

A kako do klica? Prvo je potrebno nabaviti sjemenke, po mogućnosti one organske. Osiguramo li sjemenkama ili mahunarkama odgovarajuće uvjete vlage i topline, one prokliju izdankom ili klicom. Naravno, za proces klijanja potrebno je malo vremena i truda. Tako sjemenke valja namočiti, ostaviti na sobnoj temperaturi (najpovoljnija je ona od 19 do 21°C) od 1 do 7 dana, ovisno o vrsti sjemenke ili mahunarke koju koristimo. Najvišu nutritivnu vrijednost sjemenke i mahunarke imaju 70-ak sati po početku klijanja, nakon kojih se ta vrijednost snižava. Želite li proces klijanja usporiti, jednostavno ih pohranite u hladnjak dok proces klijanja ne nastavite. Kao rezultat klijanja dobivate klice i to na 10 grama zrna, čak 60-80 g klica.

"Super-klice" su niskokalorične namirnice bogate vitaminom C, B skupine, folnom kiselinom i neprobavljivim vlaknima.

Koje sve klice možete koristiti za pripremu jela? Među mahunarke čije klice koristimo spadaju grah, soja, slanutak, grašak i leća. Žitarice koje pretvaramo u hranjive klice jesu pšenica, kukuruz, zob, sezam, raž i ječam, a ništa manje ukusne i hranjive nisu ni one od brokule, rotkvica, gorušice te luk i vlasca. Klice većine biljki su ukusne, iako su neke gorke ili kliju presporo, a nekolicina njih je i škodljiva, primjerice klice krumpira.

Klice u kuhinji

Klicama možete obogatiti svakodnevni jelovnik i s njima pripremiti gotovo svako jelo. Koristite ih sirove ili kuhane. S klicama možete započeti dan, primjerice zdravim doručkom od klica u zobenoj kaši i jogurtu.

Klice dodajte juhama, nadjevima, jelima od mljevenog mesa, pirjanim jelima gdje djelomično zamjenjuju luk i gljive, prženim jelima, omletima, jelima od pancete, špeka ili slanine, pri pripremi jela od povrća, salata i mliječnih proizvoda. Od njih možemo raditi i namaze i obogaćivati sendviče. Alfa-alfa je posebno po mjeri salata i napitaka, sitne klice najpogodnije su za dodavanje juhi, a pšenične klice možemo umijesiti u tijesto za kruh i pecivo ili palačinke.

I kod nas omiljena azijska kuhinja nezamisliva je bez klica pripremljenih brzim prženjem u voku.

Hranjive vrijednosti klica

"Super-klice" su niskokalorične namirnice bogate vitaminom C, B skupine, folnom kiselinom i neprobavljivim vlaknima. Procesom klijanja sadržaj vitamina i minerala se povećava, udio vode čak 10 puta, dok se kalorije i količina ugljikohidrata smanjuju.

Klijanje

Taj moderan način vrtlarenja moguće je organizirati na kuhinjskom pultu, u sobi ili nekoj drugoj prostoriji uz optimalnu temperaturu i vlagu. Klice se dobivaju iz sjemena žitarica, mahunarki, kupusnjača i drugih biljki. Nemate li vremena, najbrže ćete proizvesti klice iz sjemena kukuruza, pšenice, riže i velikog broja mahunarki.

Klice naprosto vrve životom koje samo čekaju da vašem tijelu podare energiju i prijeko potrebne hranjive tvari.

"Super-procesom" klijanja kojim proizvodite "super-klice" sadržaj vitamina, minerala i proteina se višestruko povećava, a metoda klijanja je više. Iskusni "klijači" kažu da svaka ima svoje prednosti i mane.

Najčešće za klijanje koristite klijališta i staklenke prekrivene gazom. Iz zrna se u procesu klijanja, a pod utjecajem vlage i topline, probija izdanak ili klica. Sjemenke namočite u vodi kako bi nabubrile i omekšale. Predugo namakanje nije preporučljivo zbog opasnosti od gnjiljenja. Uz opasnost od gnjiljenja prijeti i opasnost od sušenja, stoga je razinu vode u posudi potrebno stalno nadzirati.

Staklenku s klicama pohranite u tamnom prostoru ili je pokrijte tamnom tkaninom. Sitne vrste klica možete uzgajati na škrtom svjetlu, a zadnji dan klijanja ih postavite u osvijetljen prostor (ne na sunce!). Toplina će uzrokovati brži rast klica, ali i njihovu krhkost.

Djeluje li vam ovaj proces komplicirano, ne očajavajte, u svakoj bolje opskrbljenoj trgovini zdravom hranom mogu se kupiti svježe, konzervirane, osušene ili zamrznute klice.

Čuvanje

Klice za konzumaciju moraju biti svježe. Vrlo su kvarljive namirnice, stoga morate s njima oprezno, pohraniti ih u hladnjak u plastičnoj vrećici ili posudi s vodom, koju u tom slučaju svaki dan mijenjajte. Možete ih i zamrznuti, ali u tom slučaju užitak u njima baš kao što je slučaj i s drugim povrćem nije mjerljiv s onim svježim.

Savjeti

• Pri nabavki sjemenki za klijanje prednost dajte organskim.
• Uzgajate li klice kod kuće, obavezno ih ispirite, jer redovitim ispiranjem uklanjate potencijalno štetne mikroorganizme.
• Klice uvijek čuvajte u hladnjaku.
• Prije konzumiranja klice isperite vodom.
• Optimalni uvjeti za klijanje - vlaga i toplina pogoduju i razvoju mikroba. Zbog toga sirove klice mogu biti uzročnici trovanja. Uz sve mjere opreza pri klijanju oslonite se na svoj vid, miris i okus pri ocjenjivanju svježine klica.
• Miris plijesni je razlog za uzbunu. Ne konzumirati!
• Kao dodatnu mjeru opreza protiv trovanja klicama konzumirajte ih termički obrađene.
• Klice uzgajajte i uživajte tijekom cijele godine, a prednost im posebno dajte zimi ili ranom proljeću kada je ponuda svježeg povrća manja.

Ukoliko još dvoumite o konzumaciji klica, reći ćemo vam da tijekom klijanja sjemenke preplave vitamini, minerali i enzimi. Niskokalorične kakve jesu sadrže veliki udio proteina, folne kiseline, vitamina C, B skupine i željeza. I da ne zaboravimo na obilje neprobavljivih vlakana koje konzumacijom klica unosite u organizam. Klice naprosto vrve životom koje samo čekaju da vašem tijelu podare energiju i prijeko potrebne hranjive tvari. Za klice i na klice!