Čokolada za sveznalice

Čokoladoljupci, jeste li se pitali kako se dobiva zrno kakaa, na koji način nastaje čokoladni prah za pripremu omiljenog napitka, gdje i kako se kakao uzgaja i postoje li različite vrste kakaa?

Čokolada ima najkompleksniji među okusima koji u sebi objedinjuje čak 250 različitih okusnih nota, dok iza svakog kakao zrnca stoji mukotrpan rad. Uzgoj dragocjenog ploda i branje mahuna, fermentacija, sušenje, uklanjanje ljuske i sortiranje, prženje i mljevenje zrna, iz kakao mase odvajanje kakao masla i suhe tvari i mljevenje u prah, faze su pri proizvodnji. Tako dobiveni kakao prah i kakao maslac su temeljne sirovine za dobivanje čokolade i čokoladnih proizvoda.


Zrno kakaa je plod stabla kakaovca, koje najbolje uspijeva u toplim i vlažnim krajevima, tropskim predjelima Afrike i Amerike. Najviše kakaa proizvodi se u Brazilu, Gani, Meksiku i Nigeriji. Plod  kakaovca zapravo je mahuna koja sadržava četrdesetak sjemenki - zrna kakaa. Postoje dvije različite vrste kakaovog ploda: criollo (nativni) i forastero (strani). Criollo je finiji kakao i za kakaoljupce poput arabice za kavopije.

Asteci su vjerovali da je čokolada hrana bogova i izvor duhovne mudrosti.

Jeste li znali

• Čokolada se od samog otkrića vezivala s moći, izvorom vitalnosti i života (zato je i jedemo)

• Put do čokolade počinje zrnom kakaa (čokolada ipak ne raste fino zapakirana na stablu)
• Kakaovac je drvo crvenkastih i žutih cvjetova, koje naraste i dvadesetak metara u visinu i živi do 150 godina. Stabla uzgojena na plantažama su pak visoka od 5 do 10 metara (ne raste u našem vrtu)
  
• Smatra se da je zadnji asteški vladar,  Montezuma II, konzumirao i do 40 čokoladnih napitaka dnevno (ne pokušavati!)
• U miljenike čokolade se kroz povijest upisuju Christophor Columbo, Don Cortes i Casanova (možeš se upisati i ti!)
• "Kakao groznica" je termin koji je upotrijebio brazilski pisac Jorge Armado, označavajući njime krčenje džungle i groznicu kultivacije tada novootkrivenog kakaa (ne, kakao groznica nije izazvana pijenjem kakaa)

• Coenraad Johannes van Houten je u Nizozemskoj 1828.g. razvio prvu mašinu za proizvodnju kakao praha, tj. izdvajanja masnoće iz prženih kakaovih zrna. Kakao u prahu prodavao se u prepoznatljivim plavim limenkama težine 250 g (možda ćeš limenku imati prilike vidjeti u nekom muzeju, a kasnije limene inačice u bakinoj smočnici)

• Konzumacija toplog kakao napitka pozitivno utječe na naše zdravlje. Istraživanja Cornell sveučilišta pokazala su da kakao napitak sadrži puno antioksidansa i flavonoida. Čokolada sadrži i endorfine koji popravljaju raspoloženje i seratonin kojeg zovu i enzim sreće. (pogledaj 1.)

• Uz sve navedene čokoladne zanimljivosti, važno je pridržavati se uravnotežene i raznovrsne prehrane i zdravog načina života!

Kakao u prošlosti

Povijest konzumacije čokoladnih pića datira sve u doba Maya. Kako bi napravili čokoladni napitak koji se servirao hladan, Maye su samljele sjemenke kakaa u pastu i miješali je s vodom, krupno mljevenim kukuruzom, čili papričicama i dr. namirnicama. Asteci su uživali gladak, kremast i bogat kakao napitak, koji je masniji i gorči od onog kojeg mi poznajemo, a servirao se hladan. Kao što ide s egzotičnim namirnicama i čokolada je bila rezervirana za elitu: plemstvo, kraljeve, svećenstvo i ratnike.

Čokolada ima okus kojiu sebi objedinjuje čak 250 različitih okusnih nota.

Asteci su čokoladi pripisivali brojne moći. Vjerovali su da je čokolada hrana bogova i izvor duhovne mudrosti. Također su u kakao zrnima vidjeli i drugi potencijal osim u pripremi hrane. Njime su plaćali razne usluge tj. koristili ga kao platežno sredstvo. Tako su npr. četiri kakao zrna mogli razmijeniti za zeca. Osim toga Asteci su kakaom ocrtavali lica u vjerskim ceremonijama. Zanimljivo je da je njihovim ženama i djeci bilo zabranjena uživanje u čokoladi.